Imam: hfz. Irfan-ef. Malić

Altun alem džamija se nalazi na sredini Prvomajske ulice. Ta ulica se zvala Stambolski (Carigradski) drum, a cio kvart u kome se nalazi pomenuta ulica bio je poznat kao Jeleč mahala, po Jeleču, srednjovjekovnom gradu u čijem pravcu je vodila Prvomajska ulica.

Skladom svojih linija i ljepotom oblika izaziva divljenje prolaznika. Dvorište u kojem je smještena ograđeno je zidom, a sam ulaz je pokriven nadstrešnicom pod kojom se nalaze klupe.

Altun alem džamija zajedno sa objektima u neposrednoj okolini čini jedinstveni kompleks, koji se ističe ljepotom i starinom među spomenicima, a njena unutrašnjost odiše mirom i sigurnošću.

Altun alem džamiju sagradio je, sredinom XVI vijeka, Muslihedin Abdul Gani, poznat kao Mujezin hodža al Medini. Bio je vrlo učen i obrazovan, čemu svjedoči i njegovo zvanje Mevlana kojeg su mogli nositi samo istaknuti islamski učenjaci i filozofi.

Tačna godina nije poznata, ali se, na osnovu popisa, da zaključiti da je ona izgrađena u periodu od 1516-1528. godine.

Altun alem džamiju, izgledom, od drugih objekata izdvaja trijem koji ima samo dva luka, za razliku od ranije poznatog tipa sa tri ili više lukova.

Zbog takve građe ulaz se nalazi na lijevoj strani. Dio trijema sa desne strane je zazidan i oslanja se na munaru. Ovako postavljen trijem skladno je uklopljen u cjelinu i čini interesantnu osobenu karakteristiku ove džamije.

Ono što se posebno treba istaći kod Altun alem džamije jeste munara koja predstavlja jednu od najljepših munara u osmanskoj arhitekturi. Građena je od precizno tesanog kamena sa impresivnim stalaktitskim ukrasom na šerefi i skladno urađenim završetkom (alemom) koji podsjeća na neke anadolijske džamije. Koliko je takav način gradnje bio rijedak govori i podatak da u Bosni i Hercegovini nikada nije izgrađena džamija takvih stilskih karakteristika.

Pored džamije, Mevlana Muslihedin je dao da se sagradi mekteb, odnosno “kuća da se u njoj podučava Kur`anu i da se uče mala djeca”, kako je zapisano u vakufnami, gdje je određena i plata učitelju (koju će isplaćivati objekti koje je uvakufio, han, dućani, mlinovi itd.) i njegovom zamjeniku „uz uslov da je mualim, pouzdan, a najbolji među dobrima, postojan, sposoban da predaje i da podučava”. U sklopu nje nalazila se i kuća za imama.

Mekteb uz Altun alem džamiju je značajan i po tome što je jedan od dva najstarija mekteba nekadašnjeg Bosanskog pašaluka, sačuvana do današnjeg doba.

U dvorištu džamije nalazi se groblje sa 50-ak nišana od kojih 29 ima dragocjeni epigrafski materijal čiji tekstovi  ukazuju da su ovdje sahranjivane ugledne ličnosti.

Objekti koji su se nalazi u kompleksu Altun alem džamije od svog nastanka do danas promijenili su svoje brojne funkcije, u skladu sa potrebama  vjernika.

Stara zgrada, u kojoj je bio smješten mekteb, jedno vrijeme se koristila kao gasulhana, pa je Altun alem džamija bila prva sa takvim objektom. Danas se u renoviranim prostorijama te zgrade nalazi Islamski kulturni centar Altun alem, kao i prostorije (odeljenje) Škole Kur'ana Časnog sa preko 50 polaznika.

Dvorište je dobilo još jednu zgradu koja je korištena kao Medresa, zatim se u tim prostorijama smjestilo prvo odjeljenje dječijeg vrtića Reuda, a danas se osim vrtića na drugom spratu nalazi Izdavačka kuća El-Kelimeh.

Imam džamije hafiz Irfan-ef. Malić je ovoj ljepotici dao poseban značaj organizujući u njoj razne vjerske aktivnosti i tako je i u tom pogledu učinivši prvakinjom među novopazarskim džamijama.

Naime, ona je prva u kojoj se tokom Ramazana obavlja teravija sa hatmom i noćni namaz, počevši prvu Ramazansku hatmu 2013. godine.

Također, na noćnim namazima (sabahu, aksamu i jaciji) imam uči po cijelu stranicu iz Kur'ana, tako da se na tim namazima za određen period prouči hatma.

Osim redovne mektebske nastave, organizuju se vjerska predavanja petkom od strane imama hfz. Malića, kao i brojnih drugih istaknutih islamskih predavača.

Ove godine su vjernici počašćeni i slušanjem mukabele subotom nakon jacije namaza.

Poznata je legenda o lijepoj djevojci Altuni, po kojoj je džamija dobila ime. Zbog njene ljepote i bogatstva niko se nije usudio da je zaprosi, jer je ona bila rođena za carske saraje, a ne za Novi Pazar. Njeno bogatstvo je pred smrt dala za izgradnju džamije koja će nositi njeno ime. Danas možemo kazati da ovakvu ljepotu, osim našeg grada, drugi možda ne bi ni mogao istaći onako kako zaslužije. Altun alem džamija je bila i ostala simbol islamske kulture, identiteta, tradicije i prefinjenosti.

Glas islama 287, Tema broja , strana 4,

About The Author

Related Posts